PutovanjaNaš predstavnik pokazat će Vam zemlju faraona na način na koji ju još niste doživjeli - bilo to u dolini Nila, s brojnim hramovima ili u nezaboravnoj prirodi Sinaja, bit ćete oduševljeni raznolikošću ove zemlje. ponude |
Krstarenja NilomNezaboravni doživljaji očekuju Vas na krstarenju s GRAND CRUISES. Ukupno osam brodova kategorije pet zvjezdica pobrinut će se za raskošan ambijent, dok ćete nakon krstarenja biti razmaženi u jednom od Premium RED SEA hotela. ponude |
Hram Abidos
(160 km sjeverno od Luxora)
Hram Abidos je bio grobnica prvih kraljeva i boga smrti, Ozirisa, te je tako jedan od najsvetijih krajeva Egipta. Prema legendi, u Abidosu je pokopana glava Ozirisa te bi on ovdje trebao ponovno se roditi. Kako bi prisustvovali veličanstvenom događaju, ovdje su brojni Egipćani izgradili vlastite grobnice. Groblje se prostire na površini od 1,5 kilometra.
Najprepoznatljivije je zdanje hram faraona Setija I., kojeg je dovršio njegov sin, Ramzes II. Iza hrama je grobnica Oriona. Kralj Seti I. je pokopan u Dolini kraljeva u Luxoru. U hramu se nalazi i spisak svih faraona, od Menesa do Setija I.
Hatorin hram
(55 km sjeverno od Luxora)
Hatorin hram u Denderi je najvažnije mjesto darivanja božice neba i ljubavi, Hator. U usporedbi s ostalim objektima na rijeci Nil, ovaj je hram relativno mlad. Izgradili su ga Ptolomejevići i Rimljani, između 125. g. pr. n. e. i 60. g. n. e. Grci Hator izjednačuju s Afroditom, a svake godine tijekom proslave Nove godine, njezin bi kip simbolično predali bogu sunca.
S krova Hatorinog hrama pruža se veličanstven pogled na okolne hramove.
Hram u Karnaku
Grad hramova, Karnak, najveće je svetište u Egiptu, građeno približno 1700 godina. Svetište je građeno kao labirint te je bilo namijenjeno darivanju boga Amona. Kompleks je razdijeljen na tri predjela odvojena zidovima.
Hram Amon Ra, nazvan i Hram Carstva, najveći je egipatski hram, s ukupno deset pilona (ulaznih kula). Ovo nije klasičan hram, već skup različitih usporedno građenih sakralnih objekata. Najvažniji predio hrama je velika Dvorana stupova, jedno od antičkih čuda svijeta - na površini od 5408 m2, u 16 redova, nalaze se 134 stupa, tvoreći tako jedno od najvećih zdanja u povijesti čovječanstva.
U antičko doba, Amonov hram u Karnaku i tri kilometra udaljen Hram u Luxoru, povezivala je Aleja sfingi, koja je završavala kod desetog hramskog stupa.
Hram u Luxoru
Aleja sfingi tvori tri kilometra dugu promenadu između Hrama u Karnaku i Hrama u Luxoru. Hram u Luxoru posvećen je božanskoj trijadi, Amonu, Mutu i Khonsu. Ulaz u svetište čuvaju dva petnaest metara visoka kolosa, koji prikazuju Ramzesa II. te dvadeset i pet metara visok obelisk. Duplikat obeliska poklonjen je Francuskoj 1836 te danas stoji u Parizu, na Palace de la Concorde. U unutrašnjosti hrama je dvorište sa stupovima oblika cvijeta papirusa i prekrivenima hijeroglifima koji pričaju o bogu Amonu i pobjedničkim bitkama Ramzesa II. Hram je, prema predaji, služio sjedinjenju kralja s njegovim božanskim Ka (dušom).
Tebansko zapadno gorje - Dolina kraljeva
Na zapadnoj obali Nila, u nekropoli Tebe, njezini su drevni stanovnici pokapali svoje mrtve. Ovdje se nalaze Dolina kraljeva, Dolina kraljica i Memnonovi kolosi, nekada čuvari hramova kralja Amenofisa III., koji je iste gradio između 1400. g. pr. n. e. i 1370. g. pr. n. e. Njihova je postojanost i danas čvrsta, a prikazuju faraona koji sjedi, s rukama na koljenima. Ime su im dali Grci po trojanskom junaku Memnonu, koji je bio ubijen od strane Ahileja. Kada je jedan od kolosa bio teško oštećen u potresu, svakog su se jutra čuli zvukovi koje su ljudi tumačili kao jecanje junaka Memnona.
Godine 1922. pronađena je Tutankamonova grobnica, netaknuta, čuvajući veliko bogatstvo. Ovo je otkriće razvilo egiptologiju te od tog vremena uvijek iznova razbuktava čovjekovu maštu.
Više od petsto godina, ovo je područje posljednje počivalište najmoćnijih vladara Novog carstva. Grobnice su uklesane u stijene, a mumije ukrašene zlatom i dragim kamenjem. Iako strogo čuvane, grobnice su često bile pljačkane.
U Dolini je kraljeva dosad otkriveno 65 grobnica, od kojih svaka ima svoju priču, povijest i posebnu vrijednost.
Posebnim graditeljskim postignućem smatra se posmrtno svetište kraljice Hatšepsut, čije je pročelje u ravnini sa stijenom, dok je najsvetiji dio uklesan duboko u stijene.
Memnonovi kolosi nekada su bili čuvari svetišta, stojeći na ulazu u posmrtni hram, koji je dao izgraditi kralj Amenofis III. Hram je bio uništen, a danas o njemu svjedoče samo masovne kamene skulpture.
Hnumov hram - Esna
(55 km južno od Luxora)
Usred stare gradske jezgre gornjoegipatskog mjesta Esna, devet metara ispod visine suvremenog grada, nalazi se svetište boga - ovna, Hnuma, boga koji je brinuo za slapove i vode Nila. Hram su gradili Ptolomejevići i Rimljani, zbog čega ne čudi prikaz rimskih careva na faraonovom prijestolju oko hrama.
Stupovi su pozlaćeni i ukrašeni egzotičnim cvijećem, raslinjem i hijeroglifima. Na stropnim slikarijama nazire se kozmos sa suncem, mjesecom i zvijezdama.
Kom Ombo
(40 km sjeverno od Asuana)
Na brdu iznad Nila nalazi se grčki dvostruki hram, posvećen bogovima Sobeku i Horusu (poznatom i kao Horus stariji). Sastavljen je od dvije povezane konstrukcije sa zajedničkim prvim pilonom (ulaz u egipatski hram), dvorištem i dvoranom stupova. U samoj je dvorani vidljiva podjela na dvije simetrične polovice koje se dalje nastavljaju u svetištu. Objekt je nastao u doba vladavine Ptolomejevića, u 2. st. pr. n. e., a vrijedi pogledati i balzamirane, dvije tisuće godina stare krokodile u kapeli Hator.
Izidin hram - Philae
(8 km južno od Asuana)
Posebnost ovog parka na otoku Philae, kojeg krasi epitet bisera Egipta, jesu hramovi izgrađeni u vrijeme ptolomejske i rimske vladavine. U vrijeme otvaranja Asuanske brane, ovaj je hram bio potopljen, zbog čega je premješten na susjedni otok Agiliku. Pored božice Izide, u svetištu je bio darivan i njezin sin. Ovaj je objekt impresivan danju i još više noću, kada se tamo odvija igra svjetla i zvuka, što ga čini još romantičnijim.
Ramzesov kompleks hramova – Abu Simbel
Ramzes II. na zapadnoj je obali Nila dao izgraditi dva kamena hrama, čija je namjena bila implicirati moć na južnoj granici te omogućiti premoć nad Nubijom. Hramovi su na UNESCO – vom popisu kulturne baštine. Umalo su bili poplavljeni, no srećom su rastavljeni i ponovno sastavljeni, 180 metara dalje i 64 metra više od prvotnog položaja.
Svake godine, 21. veljače i 21. listopada, sunčeve zrake dopiru do najudaljenije prostorije hrama i osvjetljavaju tri kipa bogova, osim kipa boga podzemlja. Ovaj se fenomen tumači kao sunčano čudo Abu Simbela. Najveći hram Ramzesa II. bio je u potpunosti uklesan u stijenu, a pročelje je služilo kao pilon, odnosno ulaz. Četiri kolosa visoka 22 metra predstavljaju kralja kako sjedi na prijestolju te nosi krunu Gornjeg i Donjeg Egipta. Kod njihovih nogu nalaze se kipovi Nefertari, Ramzesove žene, kraljice majke Mut – Tuv, njegova prva dva sina i prvih šest kćeri, no oni ne premašuju visinu kraljevih koljena. Ovaj hram i dandanas ostavlja bez daha.
Manji hram u Abu Simbelu posvećen je Ramzesovoj ženi Nefertari i božici Hator. I ovaj je hram uklesan u stijenu. Kipovi uklesani u stijene prikazuju dvije Nefertari, Hator i Ramzesa, a svi su visoki 10 metara, što je neuobičajeno, budući da su, u pravilu, kipovi faraonovih žena uvijek bili manji od onih koji su prikazivali same faraone.
Horusov hram - Edfu
Ovo je jedan od najbolje očuvanih hramova Egipta, a iz doba Ptolomejevića. Krase ga tipične karakteristike egipatskog hrama: vanjski zidovi od glinene opeke, veličanstveni piloni na ulazu te dvorište otvorenog tlocrta, obogaćeno stupovima s različitim kapitelima. U najsvetijoj dvorani stupova nalazi se oltar od crnog kamena, s prikazom boga Horusa. U jednoj od prostorija leži lađa kojom je Horus jednom godišnje plovio do Dendera, grada južno od Luxora, gdje se susretao sa ženom, Hator.